Istaknute priče
-

Petar i Pavle zaštitnici Bele Crkve
Bakrorez sa prikazom Svetog Petra i Pavla kao zaštitnika srpske crkve i Bele Crkve, nastao je 1815. godine u radionici nekog od bečkih gravera (matrica se čuva u riznici Vladičanskog dvora u Vršcu).
-

Pečatnjak grada Bele Crkve
Osnovni identitet svakog grada je prikazan kroz njegova heraldička obeležja među kojima pečat zauzima posebno mesto. Sačuvani pečatnjak grada Bele Crkve (Fehertemplom) iz vremena mađarske uprave je izrađen od mesinga sa drvenom drškom.
-

Album fotografija Belocrkvanskog karnevala
Muzej u Beloj Crkvi baštini albume fotografija belocrkvanskih karnevala nastalih u vreme oko Prvog svetskog rata.
-

Slika „Dolazak Franje Josifa u Belu Crkvu 1872. godine“
Sedmog maja 1872. godine, austrijski car Franc Jozef, povodom ukidanja Banatske vojne granice, dolazi u posetu Beloj Crkvi. Ovaj značajan trenutak u istoriji grada na platnu je ovekovečio slikar amater Simeon Mičin.
-

Ikona Svetog Save autora Aksentija Marišeskua
U okviru zbirke Muzeja u Beloj Crkvi nalaze se i ikone, kao element kompleksnosti verskog ambijenta Bele Crkve i njene neposredne okoline.
-

Tabloi Srpskog pevačkog društva u Beloj Crkvi
Ukidanjem vojne granice, Bela Crkva ulazi u sastav Temišvarske županije, u čijem sklopu ostaje do kraja Prvog svetskog rata. Ovaj period se može okarakterisati kao zlatno doba grada. Grad se proširuje, uređuju se brojne fasade – kako porodičnih kuća tako i javnih objekata, cvetaju industrija, zanatstvo, trgovina, a na polju kulture rad brojnih udruženja i…
-

Kadetske bluze – Istorija i kultura sećanja na rusku emigraciju
U Belu Crkvu se posle Oktobarske revolucije doselilo oko 2.500 Rusa, uglavnom iz redova obrazovanih slojeva društva, čije je znanje pomoglo i Beloj Crkvi, ali i čitavoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.
-

Replika Dupljajskih kolica
Najpoznatiji arheološki nalaz na teritoriji opštine Bela Crkva – Dupljajska kolica, figurina srednjeg bronzanog doba, pronađena je u selu Dupljaja u okolini Bele Crkve početkom XX veka.
-

Spomen zapisnik o ulasku srpske vojske u Belu Crkvu 1918. godine
Sveti Dimitrije, antički komandant Soluna koji je stradao zbog širenja hrišćanstva, odabran je za zaštitnika Bele Crkve, između ostalog, i u znak sećanja na 8. novembar 1918. godine, kada su jedinice slavne srpske vojske oslobodile Belu Crkvu i ceo naš kraj, nakon čega je usledilo prisajedinjenje matici Srbiji.

