Bela Crkva
-

Grobni nalaz na Đurici – srednje bronzano doba
Od kulturnih dobara koji se čuvaju u zbirkama Muzeja u Beloj Crkvi izdvaja se nekoliko celina koje su od velikog značaja ne samo za Belu Crkvu, već i šire. Jedna od tih celina je i arheološko nasleđe belocrkvanskog kraja.
-

Slika „Dolazak Franje Josifa u Belu Crkvu 1872. godine“
Sedmog maja 1872. godine, austrijski car Franc Jozef, povodom ukidanja Banatske vojne granice, dolazi u posetu Beloj Crkvi. Ovaj značajan trenutak u istoriji grada na platnu je ovekovečio slikar amater Simeon Mičin.
-

Dekorativna vrata pekara Ilije Mogoša iz 1897. godine
Tradicija liciderstva porodice Mogoš datira iz druge polovine XIX veka, kada se iz njihove pekare, osim mirisa vrućeg hleba, širio i miris svežih kolača posutih belim šećerom.
-

Ikona Svetog Save autora Aksentija Marišeskua
U okviru zbirke Muzeja u Beloj Crkvi nalaze se i ikone, kao element kompleksnosti verskog ambijenta Bele Crkve i njene neposredne okoline.
-

Predstavljen novi broj „Čitanice“ Biblioteke u Beloj Crkvi
Godine 1865. novosadska „Danica“ objavila je vest o otvaranju „Srbske čitaonice“ u Beloj Crkvi. Čitaonica je počela sa radom 22. novembra, a nalazila se u hotelu Mičin. Stoga je taj datum izabran za Dan Narodne biblioteke u Beloj Crkvi.
-

Tanjir sa scenom oslobađanja Beča od Turaka
Dekorativni tanjir sa reljefnim prikazom scene ulaska Jana III Sobijeskog u oslobođeni Beč je izrađen od keramike, sa reljefom izvedenim u štukaturi, obojen smeđim tonovima.
-

Izložba akvarela Nikole Radosavljevića u Muzeju u Beloj Crkvi
U galerijskom prostoru Muzeja u Beloj Crkvi u četvrtak, 13. novembra, otvorena je izložba „Like father, like son“ autora Nikole Radosavljevića.
-

Knjiga Leonarda Bela „Istorija Bele Crkve“
Belocrkvanin Leonarad Bem bio je prvi civilni gradonačelnik Bele Crkve posle ukidanja Banatske vojne granice 1872.
-

Tabloi Srpskog pevačkog društva u Beloj Crkvi
Ukidanjem vojne granice, Bela Crkva ulazi u sastav Temišvarske županije, u čijem sklopu ostaje do kraja Prvog svetskog rata. Ovaj period se može okarakterisati kao zlatno doba grada. Grad se proširuje, uređuju se brojne fasade – kako porodičnih kuća tako i javnih objekata, cvetaju industrija, zanatstvo, trgovina, a na polju kulture rad brojnih udruženja i…

