Istaknute priče
-

Petar i Pavle zaštitnici Bele Crkve
Bakrorez sa prikazom Svetog Petra i Pavla kao zaštitnika srpske crkve i Bele Crkve, nastao je 1815. godine u radionici nekog od bečkih gravera (matrica se čuva u riznici Vladičanskog dvora u Vršcu).
-

Slika „Dolazak Mađara u Panonsku niziju“ Georgija Putnika
Centralno mesto u Koncertnoj sali Muzeja u Beloj Crkvi zauzima monumentalna kompozicija „Dolazak Mađara u Panonsku niziju“ Georgija Putnika, rađena kao kopija istoimene slike Mihalja Munkačija.
-

Pečatnjak grada Bele Crkve
Osnovni identitet svakog grada je prikazan kroz njegova heraldička obeležja među kojima pečat zauzima posebno mesto. Sačuvani pečatnjak grada Bele Crkve (Fehertemplom) iz vremena mađarske uprave je izrađen od mesinga sa drvenom drškom.
-

Album fotografija Belocrkvanskog karnevala
Muzej u Beloj Crkvi baštini albume fotografija belocrkvanskih karnevala nastalih u vreme oko Prvog svetskog rata.
-

Portreti Simeona Mičina
Devetnaestovekovni portret se može smatrati statusnim simbolom i svojevrsnim oličenjem ličnih i porodičnih ostvarenja. Portret predstavlja ispunjavanje ciljeva i potreba samoprezentacije u društvu, ali i porodici. Veliki broj portreta koji se čuva u muzejskim zbirkama jeste upravo nastao iz ličnog i porodičnog predstavljanja sopstva.
-

Slika „Dolazak Franje Josifa u Belu Crkvu 1872. godine“
Sedmog maja 1872. godine, austrijski car Franc Jozef, povodom ukidanja Banatske vojne granice, dolazi u posetu Beloj Crkvi. Ovaj značajan trenutak u istoriji grada na platnu je ovekovečio slikar amater Simeon Mičin.
-

Ikona Svetog Save autora Aksentija Marišeskua
U okviru zbirke Muzeja u Beloj Crkvi nalaze se i ikone, kao element kompleksnosti verskog ambijenta Bele Crkve i njene neposredne okoline.
-

Tanjir sa scenom oslobađanja Beča od Turaka
Dekorativni tanjir sa reljefnim prikazom scene ulaska Jana III Sobijeskog u oslobođeni Beč je izrađen od keramike, sa reljefom izvedenim u štukaturi, obojen smeđim tonovima.
-

Tabloi Srpskog pevačkog društva u Beloj Crkvi
Ukidanjem vojne granice, Bela Crkva ulazi u sastav Temišvarske županije, u čijem sklopu ostaje do kraja Prvog svetskog rata. Ovaj period se može okarakterisati kao zlatno doba grada. Grad se proširuje, uređuju se brojne fasade – kako porodičnih kuća tako i javnih objekata, cvetaju industrija, zanatstvo, trgovina, a na polju kulture rad brojnih udruženja i…

